Japanski poslovni kodeks
Fenomen vođenja
i uspješnih vođa uvijek je zaokupljao pozornost znanstvene i društvene javnosti
jer uspješnih vođa ima na svim područjima, od državnika i vojskovođa do vođa u
korporacijama, poduzećima. To je i dovelo do pojave različitih teorija o
vođenju i vođama.
Prva, najstarija
teorija polazi od osobina vođa. Po njoj se vođe rađaju, a ne stvaraju. Njihove
osobine su u njima. Druga, bihevioristička teorija temelji se na ponašanju
uspješnih vođa i po toj teoriji vođenje se može naučiti. Treća i sve prisutnija
je situacijska teorija vođenja, koja proizlazi iz situacije u kojoj se vođa
nalazi i njegovo ponašanje ovisi o okolnostima. Također treba napomenuti da se
vođa ne imenuje niti se bira. Vođom postaje onaj tko posjeduje tražene
sposobnosti, a bez njih nema ni vođe.
Proces poboljšanja
Kaizen (kai = promjene ili ono
što je dobro, zen = dobro) japanski je izraz za kontinuirano usavršavanje,
poboljšanje, koji s jedne strane uključuje zaposlene (od radnika do menadžera),
a s druge strane proizvodnju, u kojoj podrazumijeva pronalazak i eliminaciju
grešaka u strojevima, ljudima i proizvodnim procesima. Kaizen je vrlo fokusiran
proces poboljšanja kojemu je cilj poboljšanje od 20, 50 ili 90 posto u kratko
vrijeme u uskom ciljanom području.1
Uspjesi koje na
taj način postižu japanska poduzeća rezultirali su time da su mnoga poduzeća u
drugim zemljama počela preispitivati svoje pristupe proizvodnji i poslovanju
uopće, što je i kod njih rezultiralo jakim interesom za kontinuirano
unaprjeđivanje. Međutim, do toga može doći samo ako je okolina provodljiva za
primjenu takvog pristupa.
Harmonija duha i
tijela
U odnosu na
Japan, vodeće države Europe i SAD imaju mnogo veće prirodne resurse. One su,
međutim, razvijale drukčije oblike organizacije poduzeća, zapostavljajući, sve
do pojave protestantizma, duhovne, religijske i etičke elemente i njihov
utjecaj na poslovno ponašanje ljudi. Etička i duhovna dimenzija u poslovanju
suvremenog Japana očituje se u oblicima organizacije poduzeća kao što su
zaibatsu, keiretsu, just in time, kaizen itd.
„Život je rast. Ako prestanemo rasti,
tehnički i duhovno, mi smo mrtvi.
Umijeće mira je slavljenje spone neba, zemlje i čovječanstva.
Ono je sve što je istinski dobro i lijepo.“
Morihei Ueshiba
Temeljna moralna
načela, kao što su marljivost, discipliniranost, lojalnost, žrtvovanje
pojedinca za gospodara, vježbanje duha i tijela itd. u Japanu su razvijena u
vrijeme uspona samuraja.
Ona su bila
izraz feudalne strukture japanskog društva i tadašnjih ekonomskih i političkih
odnosa. Moralna načela iz samurajskog kodeksa bušido danas su prihvatljiva i
koriste se u samovođenju i borilačkim vještinama. Posebno je važna i
prihvatljiva koncepcija o skladnom odnosu, harmoniji duha i tijela. Međutim,
neka načela iz bušida (lojalnost iskazana samoubojstvom zbog neuspjeha itd.)
nisu prihvatljiva za današnja kapitalističko društvo koje se zasniva na
liberalnoj filozofskoj i političkoj tradiciji u politici te na kršćanstvu u
religijskoj misli.
Ali, možemo
reći, svaki dobar vođa po načelima bušida, a i borilačke vještine aikido,
trebao bi imati ova tri oblika: trokut - predstavlja izvor i stvaranje
energije, krug - mirnoću i savršenstvo, kvadrat - stabilnost i kontrolu, tj.
tijelo treba biti trokut, a um krug.
Primjedbe
Objavi komentar