Profil

Topla i sjetna priča o siromašnu mljekaru koji u osvit golemog ratau carskoj Rusiji sanja o sretnoj udaji svojih pet kćeri poznata je cijelom svijetu, bilo zbog mjuzikla što se na Broadwayu već igra desetljećima, bilo zbog slavnog istoimenog filma koji je dobio tri Oscara i pet Zlatnih globusa . Film Guslač na krovu sniman je davne 1971. godine u Hrvatskoj, i to u malom turopoljskom selu Lekenik . Kao znak sjećanja na tu veliku filmsku uspješnicu djeca, glumci Malog kazališta bajki SOS Dječjeg sela Lekenik, na svoju su scenu postavili predstavu u stihovima, koju je za njih ispisao Rusmir Agačević. Taj je projekt inspirirao mladu ilustratoricu Nou Geras , koja je sa samo 14 godina objavila svoju prvu slikovnicu, Princ Nene . Stihove Rusmira Agačevića pretočila je u prekrasne ilustracije i nije bilo potrebno dugo da se stihovi i ilustracije susretn u , spoje i nanovo ožive u slikovnici Guslač na krovu . Ovu slikovnicu možete kupiti samo u knjižaram...

Davne 1963. godine, piše Paris Review , jedan je srednjoškolac anketom pokušao okončati nesuglasice sa svojim profesorom engleskog oko simbolizma u književnosti . Tada šestnaestogodišnji Bruce McAllister poslao je četiri pitanja o simbolizmu i procesu pisanja na preko 150 adresa, obraćajući se nizu slavnih i renomiranih autora. Htio je dokazati da ne postoje simboli u tekstu koji samo čekaju da ih se otkrije, a njegov je projekt, u doba kad nije bilo trenutačne komunikacije koju su nam donijeli internet i elektronička pošta, zahtijevao popriličan trud. Morao je pronaći adrese svih tih autora, napisati i poštom poslati 150 primjeraka pisma te čekati odgovore. John Updike Na koncu mu je odgovorilo impresivnih 75 autora, a do danas je ostalo sačuvano 65 odgovora od kojih su neki samo šture odbijenice, a neki vrlo zanimljivi. Tako su za mladog učenjaka i pisca simbolizam promišljali autori poput Jacka Kerouaca, Ayn Rand , Raya Bradburyja, Saula Bellowa , i Normana Mailera . ...

Točno na današnji dan prije pola stoljeća, 22. studenog 1963. godine , zbio se jedan od najdramatičnijih događaja u povijesti: atentant na američkog predsjednika Johna Fitzgeralda Kennedyja . Vozeći se u koloni ulicama teksaškog grada Dallasa, Kennedy se iznenada srušio, pogođen iz snajpera, a svijet je nekoliko sati proveo zgrčen od sraha, u iščekivanju novog svjetskog rata. Atentat na Kennedyja ne samo da je promijenio cjelokupnu političku i duhovnu klimu Sjedinjenih D ržava već se, zbog niza tajanstvenih okolnosti, pretvorio u jedan od najvećih političko-zavjereničkih misterija u sveukupnoj američkoj, pa i svjetskoj povijesti. Sa samo 43 godine , John F. Kennedy bio je najmlađi suvremeni predsjednik najveće velesile svijeta . Bio je neobičan (i vrlo popularan) po tome što je predstavljao novu liberalno usmjerenu generaciju koja je Americi ulijevala nadu da se, nakon sivih poslijeratnih godina, nazire novo razdoblje transformacije. I zaista, u manje od tri godin...

Dvostruki dobitnik prestižne književne nagrade Booker , Australac Peter Carey poznat je po tome što čitatelje očarava svojim romanima, a osobito pojedinim temama: pišući o raznolikim ljubavima i ekscentričnim opsesijama svojih likova, Carey ne piše samo o životu, niti samo o životu u Australiji, već i o povijesti, kulturi i prirodi. A ponekad i o književnosti. Njegov najnoviji roman priča je o Catherine, ženi koja nema nikoga s kim bi podijelila bol i tugu nakon smrti tajnog ljubavnika. Shrvana smrću voljene osobe, Catherine uranja u novi projekt koji joj je dao šef kako bi je ponukao da se prene iz oplakivanja. Potpuno se predaje čitanju bilježnica Henryja Brandlinga, bogatog Engleza koji je pošao u Njemačku kako bi naručio izum za koji se nada da bi mogao pomoći njegovu bolesnom sinu. Tamo upoznaje Sumpera, izumitelja za kojeg nije jasno da li je genij, lopov, nasilnik ili sve to troje dok čitatelji bivaju majstorski uvučeni u roman u romanu. Probijajući se kroz dijelove...

Mirjana Krizmanić: Više nego normalno kod nas je stigmatizirano   Knjigu Više nego normalno Dale Archera prevela je s engleskog jezika Mirjana Krizmanić, naša najuglednija psihologinja, autorica najpopularnijeg hrvatskog psihološkog priručnika Tkanje života i niza drugih priručnika. Prof. Krizmanić prihvatila je prijevod knjige Dalea Archera u želji da njegov pristup upoznaju kolege psiholozi i šira publika. U povodu skore promocije knjige Više nego normalno na Interliberu, Mirjana Krizmanić odgovorila je na nekoliko pitanja o osobinama različitima od „normalnog“, o pretjeranoj psihijatrizaciji i stigmi koja se kod nas još uvijek veže za mentalne bolesti. * Uvodni dio knjige Više nego normalno autor je posvetio današnjem stanju u psihijatriji. Koliko je stanje u američkoj psihijatriji slično stanju kod nas? Možemo li očekivati destigmatizaciju mentalnih poremećaja u zemlji gdje stigmu nosi već i odlazak psihijatru? - Stanje u američkoj psihijatriji razlikuje se...

12. 11. 12 sati   Marko Alerić i Tamara Gazdić-Alerić, Hrvatski u upotrebi ; razgovaraju dr. sc. Marko Alerić, dr. sc. Tamara Gazdić-Alerić i dr. sc. Jelena Vignjević 12. 11. 14 sati   Ankica Begić, Indijanac Komanč, moj brat po krvi ; razgovaraju Ankica Begić i Mirta Vrančić 12. 11. 18 sati   Milana Vuković Runjić, „Draga Milana“ u Italiji ; razgovaraju Milana Vuković Runjić i Velimir Visković 13. 11. 12 sati   Kay Woodward, ilustrator: Manuel Šumberac, Snježna kraljica ; razgovaraju Manuel Šumberac i Ivana Žderić 13. 11. 18 sati   Kata Mijić, Okajani grijesi ; razgovaraju Kata Mijić i Sandra Pocrnić Mlakar, ulomak iz knjige igraju Ana Vučak i Filip Vidović 14. 11. 12 sati   Vesna Krmpotić, Portret majke Indije ; razgovaraju Vesna Krmpotić i Velimir Visković 14. 11. 14 sati   dr. Lejla Kažinić Kreho, Dijeta 21. stoljeća ; razgovaraju dr. Lejla Kažinić Kreho, Sandra Pocrnić Mlakar i Tomislav Cvitković 14. 11. 18 sati ...

Dale Archer VIŠE NEGO NORMALNO S engleskog prevela Mirjana Krizmanić Doktore, jesam li ja normalan – pitanje je s kojim se u svojoj 20-godišnjoj psihijatrijskoj praksi Dale Archer susreo bezbroj puta. Jednoznačnog odgovora zapravo nema, zaključio je i identificirao osam osobina ličnosti koje nas čine posebnima, pa čak i blistavima, iako se možda ne uklapaju u „kutiju normalnosti“, prema aktualnom Dijagnostičkom i statističkom priručniku mentalnih bolesti (DSM). Archerova knjiga Više nego normalno bavi se takvim osobinama koje svatko od nas ima u određenom stupnju i upućuje nas kako ih prepoznati da bismo izbjegli poteškoće, ali i, što je još važnije, da bismo ih potaknuli da rade za nas. Te osobine, poznatije po svojoj ekstremnoj manifestaciji su: avanturizam (ADHD), perfekcionizam (opsesivno-kompulzivni poremećaj), plahost (socijalna fobija), hiperpobuđenost (poremećaj pažnje), dramatičnost (histrionski poremećaj), usredotočenost na sebe (narcizam), visoka razina ene...