RIJEČ PO RIJEČ, Inoslav Bešker




Inoslav Bešker o Interliberu povodom njegova 37. izdanja


Interliber je sajam knjiga u Zagrebu, koji se ove godine održava 37. put. Otvoren je od 11 do 16 ovog mjeseca na Zagrebačkom velesajmu od 10 ujutro do 20 uvečer, a u petak i subotu do 21 sat.

Jesenski sajmovi knjiga neka su vrsta žetve cjelogodišnje na­kladne sjetve, trenutak istine za nakladnika: koliko će primjeraka pojedine knjige plasirati kroz prodaju, kako je uravnotežio svoj asortiman, hoće li mu naslovi namijenjeni najširoj publici donijeti dovoljno da nadoknadi eventualan gubitak na onim naslovima koji možda neće plijeniti na blagajni ali će zavrijediti nagradu za kvalitetu ili naprosto osjećaj zadovoljstva što je i to mogao ponuditi.

Za razliku od novinarstva, efemernoga po definiciji (nisu li se prve novine u nas zvale “Ephemerides Zagrabienses”?), gdje je i najbolji proizvod sutra već stari papir ili titrava uspomena, knjiga je koliko‑toliko trajnije dobro, makar se i njezin period komercija­lizacije u mom vijeku smanjio s pet godina na puku godinicu dana.

Ima Hrvatska i drugih sajmova, drag mi je pulski Sa(n)jam knjige (gdje sam ipak požnjeo “Kiklopa”), ali uspomene me vežu i uz Interliber, jer sam jedan od njegovih osnivača: pokrenula ga je 1978 tadašnja Poslovna zajednica izdavača i knjižara Hrvatske, kada je njezin predsjednik bio Branko Juričević, predsjednik Iz­vršnog odbora Antun Žvan, ja sam bio njegov zamjenik, a poslovni tajnik je bio Miljenko Žagar (očito smo se sastali po poslovnom a ne po idejnom ključu, radi knjige, ne radi zastava). U ta smo doba posjetili i Olten u Švicarskoj, sve maštajući da ćemo i sami ustrojiti takav neki jedinstveni distributivni centar, predak Amazona u pret­kompjutersko doba. Interliber je imao biti neki uvod u zajedničku, efikasnu i jeftinu distribuciju, nešto bitno drukčije i modernije od Beogradskog sajma knjiga. Opstao je, u ovo doba i to je puno.


Interliber
je u hrvatskome komercijalni naziv, složenica dvaju latinizama: prilog inter (između) iz praindoevropskoga *enter, n̥ter (između; od *en1: u, na), odakle istoznačno sanskrtski अन्तर् / antár, albanski nder (usp. Prenđa), keltski *enter (irski eter), praslavenski *ętro (usp. jetra, utroba) itd.; liber (knjiga) od praindoevropskoga *leup‑/leub‑, leubh‑ (oguliti, ogoliti, odrezati), odakle i staroslavenski lъbь (lubanja, lu­pina), usp. lupiti i lupež.

[12.11.2014]


Primjedbe

Popularni postovi s ovog bloga

Citati o ljubavi

Tisja Kljaković Braić: U MALU JE UŠA ĐAVA

CITATI ZA PONEDJELJAK (I SVAKI DRUGI DAN)