KRATKI PREGLED NAŠEG DESETLJEĆA

Kratki pregled našeg desetljeća

Nobelovu nagradu za književnost te je 2010. dobio divni Mario Vargas Llosa. Giacomettijev Hodač I postao je najskuplje plaćenom skulpturom u povijesti. Zahvaljujući Zimskoj kosti, otkrili smo Jennifer Lawrence. Oprostili smo se od serije Lost i „navukli“ na Downton Abbey i Borgen. Lady Gaga obarala je rekorde u svijetu glazbe. Časopis Time osobom godine proglasio je Marka Zuckerberga. A te smo godine upoznali i Instagram.

Svijet izdavaštva, kao ogledalo društva, bio je uzbudljiv kao i uvijek. Na početku desetljeća žestoko se raspravljalo o tome hoće li e-knjige pokoriti Gutenbergov svijet. Rekorde prodaje obarala je trilogija 50 nijansi sive, upoznali smo se s fenomenom bojanki za odrasle, ali i fenomenom memoara zvijezda Youtubea i Instagrama. Čitali su se distopijski serijali za mlade, psihološki i skandinavski trileri. Najmlađi su uživali u brojnim, neodoljivim križancima stripova i romana, idealnim za prva samostalna čitanja. Otkrili smo i zavoljeli Jojo Moyes, Elenu Ferrante i Thomasa Pikettyja.

Domaće izdavaštvo pošlo je jako teške godine, ali istodobno pokazalo svoju snagu i otpornost. Nažalost, tijekom proteklog desetljeća ostali smo bez niza velikana književne i izdavačke scene , giganata koji su formirali prostor u kojem živimo. Sretni smo zbog svega što su nam pružili, ali nam nedostaju.

Profil je dijelio sudbinu svih, one lijepe i manje lijepe trenutke. Naš rezultat desetljeća jest gotovo tisuću objavljenih naslova domaćih i stranih autora, za male i velike čitatelje.

Desetljeće smo započeli dvjema nezaobilaznim knjigama Mani Gotovac i Ivane Bodrožić. Mani je s Fališ mi: zima/proljeće debitirala kao spisateljica i brzo postala bestseler broj jedan u Hrvatskoj. U studenom 2019. ostali smo bez Mani, ali zauvijek ćemo pamtiti njezinu energiju, strast i ljubav prema životu. Ivana Bodrožić objavila je pak Hotel Zagorje, vjerojatno najprodavaniji debitantski roman domaćeg autora u 21. stoljeću, kojim je osvojila čitatelje, kritičare, ali i nagrade kao što su Josip i Ivan Kozarac (Povelja uspješnosti), Kočićevo pero i Kiklop za prozno djelo godine.

Godinu dana kasnije Zoran Ferić objavio je svoj dugoočekivani Kalendar Maja; hit-roman koji je osvojio nagrade Jutarnjeg lista, Grada Zagreba; godišnju nagradu Vladimir Nazor i Kiklopa za prozno djelo godine. Profilova izdanja i u godinama koje su uslijedile nastavljala su dobivati prestižna priznanja. Jedan od najopsežnijih romana u povijesti hrvatske književnosti, Umjetne suze Milka Valenta osvojio je godišnju nagradu Vladimir Nazor 2014. te nagradu Stipan Bilić Prcić Zaklade HAZU-a.

Zoran Malkoč 2015. za roman Roki Raketa dobio je nagradu tportala, a ista je nagrada 2019. pripala Nikoli Petkoviću za roman Put u Gonars. Jurica Pavičić s Crvenom vodom osvojio je nagrade Fric i Ksaver Šandor Gjalski.

Tu su i brojni Kiklopi: Romanu Simiću za Nahrani me (prozno djelo 2013.), Viktoru Žmegaču za Filozof igra nogomet i Europa x10 (kategorija esejističko djelo 2010. i 2014.), zatim Kiklopi za pjesničke zbirke – 2010. Ivici Prtenjači za Okrutnost (u suizdavaštvu s DHK, Ogranak slavonsko-baranjsko-srijemski) i 2013. Arsenu Dediću za Kapi za oči. U kategoriji publicističke knjige Kiklopa su 2011. dobili memoarski putopisi Nikole Batušića Četiri godišnja doba, a 2012., u istoj kategoriji, osvojio ga je Jasen Boko za Tragovima Odiseja. Zbirci eseja Europa X10 pripala je i nagradu Višnja Machiedo za književnu esejistiku. Knjige u našem izdanju osvajale se i nagrade čitatelja, poput nagrade Booktiga namijenjene najčitanijim domaćim autorima u istarskim knjižnicama, a koju je 2012. osvojila Mirjana Krizmanić za Tkanje života, 2015. Drago Pilsel za Argentinski roman, a 2017. Mani Gotovac za Snebivaš me. Ove je godine Maša Kolanović osvojila nagradu pulskog Sa(n)jam knjige Libar za vajk za svoju zbirku priča Poštovani kukci.

 Zahvaljujući uspjehu knjiga Mirjane Krizmanić, drugo desetljeće 21. stoljeća obilježili su hitovi domaćih autora psiholoških priručnika i knjiga za samopomoć, a pamtimo i golemi interes koji su izazvale naše kuharice, ali i knjige kao što su Zeleni kvadrat Kornelije Benyovsky Šoštarić. Neizmjerno smo ponosni na kapitalna izdanja kao što su Anima Delmatica Ljube Stipišića Delmate, Tito Slavka i Ive Goldsteina i Mi djeca Solferina Maroja Mihovilovića.

Popis djela stranih autora jako je dugačak. Trudili smo se birati naslove s vrhova top-ljestvica, ponajbolju svjetsku prozu, kao i relevantnu i nezaobilaznu publicistiku koja govori o gorećim problemima našeg doba. Nadamo se da ste uživali u djelima autora kao što su Javier Marías, Elena Ferrante, Arundhati Roy, Margaret Atwood, Umberto Eco, Elizabeth Strout, Alan Hollinghurst, Jhumpa Lahiri, Colum McCann, Markus Zusak, Peter Carey, Lauren Groff, Anthony Doerr, Hugh Laurie, Ruth Ozeki, Sarah Perry, Jessie Burton, Madeline Miller, Anne Tyler, Cecelia Ahern, Jojo Moyes, John le Carré, P. D. James, Ian Rankin, Anthony Horowitz, Benjamin Black, Ian Caldwell, A. J. Finn, Jane Harper, Renée Knight, Andrea Camilleri, Tom Rob Smith... Kao i u publicističkim bestselerima Thomasa Pikettyja, Malcolma Gladwella, Brucea Springsteena, Michaela Lewisa, Yanisa Varoufakisa, Davida Jasona, Oprah Winfrey, Hugha Sebaga Montefiorea.

Jako nas vesele sve pohvale našim prevoditeljima. Poseban naklon ide genijalnoj Gigi Gračan koja je u ovom desetljeću osvojila nagradu Grada Zagreba, nagrade Iso Velikanović (2011.) i Josip Tabak (2016.) za životno djelo u prevodilaštvu te 2013. nagradu Otokar Keršovani za životno djelo u novinarstvu.

Cijelo vrijeme itekako smo pazili na najmlađe. Ni tu nas nisu zaobišla priznanja, a prisjetimo se samo onih recentnih. Nagrada Grigor Vitez 2018. pripala je Manuelu Šumbercu za ilustracije u Juri i kuckalu protiv dosade, a na ovogodišnjem Interliberu doznali smo da je tandem Roman Simić i Manuel Šumberac osvojio i Ovcu u kutiji za Juru i gospođicu Zavissst.

Bili smo pioniri u izdavanju edukativnih knjiga za najmlađe radoznalce, ali i naslova s iskakalicama i tzv. proširene stvarnosti. Djeci smo predstavili prekrasne svjetove Olivera Jeffersa, ali i one dvojaca Rachel Bright i Jima Fielda, Gilesa Andreaea i Guya Parkera-Reesa, Julije Donaldson i Lydije Monks… A kakav bi to pregled desetljeća bio bez naših Ivy Pocket, Timija i Ottoline te divnih knjiga Kate DiCamillo i Creside Cowell? Ili bez jednog od najprodavanijih dječjih izdanja desetljeća – trodimenzionalnog Malog princa? Bez Majā? O Suli Maje Šimleše i Svena Nemeta da i ne govorimo. A gdje su tek miljenici tinejdžera: Zoe Sugg, James Dashner, Anna Todd, Jennifer Niven, Karen M. McManus, David Solomons…

Nemoguće je prisjetiti se i svih gostovanja (još uvijek nam je toplo pri srcu kad se prisjetimo onog rujanskog – Markusa Zusaka u Zagrebu), književnih manifestacija, sajmova…

Sve naše knjige, svi naši uspjesi ne bi bili mogući bez divnih suradnika: autora, prevoditelja, lektora, grafičara, dizajnera, knjižara, knjižničara i tiskara. Hvala vam svima. Najveća hvala našim čitateljima. Knjige bez čitatelja ne postoje, hvala vam što ste im podarili život.

A što nas čeka? Drugo desetljeće 21. stoljeća bilo je burno ekonomsko, političko i društveno razdoblje i voljeli bismo da je ostavilo manje ožiljaka. Možemo se samo nadati da ćemo ubuduće biti pametniji i da smo kao društvo ponešto naučili. Svijet je oduvijek bio zastrašujuće mjesto. Ali svijet je i duboko veličanstven, prepun ljepote. Ne znamo nijedan bolji savjet od onoga da se potrudimo biti što bolji jedni prema drugima. A bit ćemo bolji ako se potrudimo razumjeti, a to se itekako postiže čitanjem.

Nije nam poznato u kakvom ćemo formatu čitati knjige 2029., ali znamo da se veselimo što ćemo i dalje zajednički, u knjigama, otkrivati svijet i tražiti ono najbolje što nudi. Imamo samo jednu molbu za vas: kao i uvijek čitajte, čitajte sve! Mi ćemo dati sve od sebe da vam i dalje pružamo ono najbolje.