Profil

Colum McCann: TRANSATLANTIK S engleskog preveo Ozren Doležal 1998. PARA BELLUM Istupi iz jarko osvijetljena dizala. Prođe mramornim predvorjem prema okretnim vratima. Šezdeset četiri su mu godine. Vitak. Prosijed. Tijelo mu je blago ukočeno od jučerašnjeg tenisa. Tamnoplavi sako, lagano izgužvan. Pod njim svjetloplavi džemper. Hlače zapeglana ruba. Ništa nametljivo, ništa razmetljivo. Čak je i njegov hod na neki način ispunjen tišinom. Cipele mu oštro i jasno kuckaju podom. Nosi omanju, kožnatu aktovku. Nakrivi glavu prema vrataru koji se prigne da podigne putni kovčeg: samo odijelo, košulja, brijaći pribor, rezervni par cipela. Pod mišicom čvrsto steže aktovku. Brzo kroz predvorje. Iz nekoliko kutova začuje svoje ime. Recepcionar, postariji susjed na kauču, podvornik koji čisti velike staklene ploče. Kao da su okretna vrata zahvatila riječi i počela ih okretati sa sobom. Gospodine Mitchell. Senatore. George. Gospodine. Pred zgradom čeka crna limuzina s upalj...

Idući gost Filozofskog teatra – Niccolò Ammaniti Nakon vrlo uspješnog pokretanja Filozofskog teatra na Noć kazališta, kada je u HNK gostovanje Julije Kristeve pratilo više od 700 ljudi, idući gost je jedan od najpriznatijih suvremenih talijanskih pisaca Niccolò Ammaniti. Samo u Italiji prodao je stotine tisuća primjeraka knjiga, dobitnik je najvažnije talijanske književne nagrade “Strega”, a i hrvatskoj publici je vrlo dobro poznat. Kritika ga naziva “Dickensom našeg doba”, a najbolji opis vjerojatno je dao jedan književni kritičar kazavši da kod Ammanitija “Mark Twain susreće Stephena Kinga na vrućem žitorodnom jugu Italije”. Ammaniti je u prijevodu na hrvatski jezik prisutan još od 2003. s knjigama “Kako Bog zapovijeda”, “Ja se ne bojim”, “Nek zabava počne” i “Blato”. Njegove su knjige prevedene u 44 zemlje, a mnoge su se našle i na filmskom platnu. Posljednji film po romanu “Ja i ti” ( lo e te , 2012), o dječaku koji se umjesto odlaska na skijanje sakrije u podr...

Bez Princeze naš bi život bio tako svakodnevan. Ja bih možda putovala po svijetu, možda čak izgradila karijeru. Ne bih svaki dan gledala u nebo da vidim je li vedro, hoće li se moći gledati zvijezde ili će Princeza ići uplakana u krevet. Ne bih napamet znala koji sir ima „jak“ miris, a koji može proći njezino budno oko i nosić. I dalje bih spokojno sjedila za stolom i miješala šećer u svojoj kavi i ne bih ustajala i krišom to radila u zadnjem kutu svoje kuhinje. Jer ne bih imala nikoga pored sebe kome bi se tada vrtjelo u glavi. I najvažnije, ne bih bila mama svojoj čudnovatoj Princezi. PRINCEZIN DOLAZAK Kako su se pronašli mama i tata U Njemačkoj se nisam zatekla svojom voljom i nisam se planirala zadržati osobito dugo . Ali život je ono što nam se događa dok mi planiramo. Ni u mojem planu nije bio ostanak zauvijek. Kao što rekoh, život se događa . Meni se dogodio moj muž. Ja, ne baš tako romantično stvorenje, zaljubih se na prvi pogled. Leptirići, ne samo u sto...

JERUZALEM, ulomak iz Uvoda Govoriti o povijesti Jeruzalema znači govoriti o povijesti svijeta, ali to istodobno znači govoriti o kronici jednog, kroz povijest bijednog provincijskog grada, smještenog između golih judejskih brežuljaka. Jeruzalem je nekoć smatran središtem svijeta – danas je ta tvrdnja istinitija no ikad: za nj se otimaju abrahamovske religije, on je svetinja sve popularnijeg kršćanskog, židovskog i islamskog fundamentalizma, strateško bojno polje sukobljenih civilizacija, linija fronte što dijeli bezboštvo i vjeru, zvijezda vodilja svima koje privlači svjetovnost,predmet zanimanja smušenih poklonika raznovrsnih teorija urote i proizvodnje mitova pomoću interneta, osvijetljena pozornica u koju su, naročito danas, kad smo izloženi dvadesetčetverosatnim vijestima, uperene sve kamere ovoga svijeta. Religijski, politički i medijski interesi međusobno se pothranjuju, čineći Jeruzalem, kao nikad dosad, predmetom intenzivnog i pomnog proučavanja. Jeruzalem je sveti g...