Postovi

Prikazuju se postovi od veljača, 2016

Iyanla Vanzant: MIR IZ KRHOTINA

Slika
Ovdje je također tamo Često je teško odrediti točan trenutak u kojem vam se život raspadne. U većini slučajeva ne radi se o jednokratnom događaju. Ako ih upitate, većina ljudi koji su doživjeli iskustvo gubitka svega što vole ili u što vjeruju vjerojatno će reći da do kraha života koji su poznavali nije došlo zbog jednog telefonskog poziva ili jednog pisma, jednog ot­krivenja ili jedne spoznaje. Ja sada znam da se moj život raspadao dio po dio. Dio po dio; jedno po jedno iskustvo, situacija, okolnost, sve dok se nisam zatekla usred gomile prekršenih obećanja, prekinutih odnosa i razorenih snova. Mislila sam da se više nikad neću naći na tom mjestu, nakon što sam se izvukla iz njega i prvi i drugi put. Teško je i gledati, a kamoli izdržati život koji se raspada. Još je razornije to što kad vam se život počne urušavati dan za danom, dio po dio, vi ne možete učiniti apsolutno ništa da to spriječite. Vidite što se događa. Znate što se događa. I želite da se događa bilo što izuzev

Ivana Ožbolt KAKO KORISTITI TIJELO

Slika
Što je zdravlje? „Zdravlje je stanje potpunoga fizičkoga, mentalnoga i socijalnog blagostanja, a ne samo odsutnost bolesti i iznemoglosti.“                    Ustav Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) iz 1948. godine Bez obzira na tu definiciju, sva sila znanstvenika, liječnika, savjetnika, kritičara ne može se složiti što bi to bilo zdravlje. Svakome je zdravlje nešto drugo. Bilten SZO-a i članak iz 2005. godine govori o redefiniranju „zdravlja“. Mene je najviše oduševilo viđenje zdravlja australskih domorodaca – Aboridžina. Za njih, također, zdravlje nije samo fizička dobrobit pojedinca nego se ono tiče i socijalne (društvene), emocionalne, duhovne i kulturne dobrobiti cijele zajednice. Vau, ovo je predivno! Pa tko je sada napredan, a tko zaostao?! Mi koji živimo u modernom svijetu s tehnologijom koja napreduje silovitom brzinom, znanošću i informacijama, ali s podsvjesnom željom da se uništimo, ili „primitivni“ narodi koji razumiju život, prirodu i našu ulogu u

Citati o ljubavi

Slika
CITATI O LJUBAVI:  Sišao je, izbjegavajući da je dulje gleda, kao u sunce, ali ju je, kao sunce, vidio i ne gledajući. Ana Karenjina, L. N. Tolstoj U tome je problem, trebalo bi te ljubiti često i puno, i to netko tko zna što radi! Zameo ih vjetar, Margaret Mitchell Bilo od čega da su naše duše sazdane, njegova i moja su iste . Orkanski visovi, Emily Brontë Na usnama ljubavnika , duša dodiruje dušu. P. B. Shelley Jedina stvar gora od dječaka koji te mrzi je dječak koji te voli. Kradljivica knjiga, Markus Zusak Nekoć davno postojao je jedan dječak koji je volio jednu djevojčicu, a njezin smijeh bilo je pitanje na koje je želio odgovarati cijeli svoj život. Povijest ljubavi, Nicole Krauss I, malo dobre glazbe: As long as we're together The rest can go to hell I absolutely love you … But we're absolute beginners But if my love is your love We're certain to succeed Absolute Beginners, David Bowie You mak

Jeste li znali?

Slika
Jeste li znali da se počeci romana vežu upravo uz ljubavne priče? Starogrčki ljubavni roman utemeljio je arhetip, odnosno šprancu ljubavnog narativa koji je izdržao do današnjeg dana: prvi pogled, razdvojenost i sretan završetak tj. ponovno spajanje u ljubavi. Jeste li znali da ljubavni romani održavaju, ali i definiraju kodove ljubavnog ponašanja vremena u kojem nastaju? Čednost i nevinost junakinja nekoć je, možda, bila norma, ali danas to nitko od junakinja ne očekuje. I tu su svoju ulogu imali i vrhunski pisci ljubavnih romana koji su probijali granice. Jeste li znali da 55 posto kupljenih džepnih knjiga u Sjevernoj Americi otpada na ljubiće? Ljubavni romani već su dugo predmet znanstvenog interesa, ali jeste li znali da su Princeton i Harvard samo neka od sveučilišta na kojima možete slušati kolegij posvećen tom žanru? Jeste li znali da su ljubitelji ljubavnih romana češće u stabilnim vezama u usporedbi s ljubiteljima drugih žanrova? Naime,

Mohamedou Ould Slahi: "Dnevnik iz Guntanama"

Slika
Mohamedou Ould Slahi: "Dnevnik iz Guntanama" Uvod U ljeto i ranu jesen 2005. godine Mohamedou Ould Slahi ispisao je rukom 466 stranica, to jest 122.000 rije č i ove knjige u svojoj samici u Kampu Echo u Guantanamu. Pisao je u dijelovima, po č ev š i nedugo nakon š to mu je kona č no dopu š ten susret s Nancy Hollander i Sylvijom Royce, dvjema odvjetnicama iz njegova pro bono odvjetni č kog tima. Prema strogim protokolima o š trog cenzorskog re ž ima Guantanama, svaka stranica koju je ispisao od trenutka njezina nastanka smatrana je povjerljivom i svaki novi dio pregledavala je vlada Sjedinjenih Ameri č kih Dr ž ava. Dana 13. prosinca 2005. godine, tri mjeseca nakon š to je potpisao i datirao posljednju stranicu rukopisa, Mohamedou je prekinuo svoje svjedo č enje tijekom saslu š anja pred Upravnim revizijskim vije ć em u Guantanamu kako bi predsjedateljima rekao sljede ć e: Ovdje samo ž elim napomenuti da sam u zatvoru nedavno napisao knjigu o cijeloj