Japanski poslovni kodeks

Teorije o vođenju

      Fenomen vođenja i uspješnih vođa uvijek je zaokupljao pozornost znanstvene i društvene javnosti jer uspješnih vođa ima na svim područjima, od državnika i vojskovođa do vođa u korporacijama, poduzećima. To je i dovelo do pojave različitih teorija o vođenju i vođama.

      Prva, najstarija teorija polazi od osobina vođa. Po njoj se vođe rađaju, a ne stvaraju. Njihove osobine su u njima. Druga, bihevioristička teorija temelji se na ponašanju uspješnih vođa i po toj teoriji vođenje se može naučiti. Treća i sve prisutnija je situacijska teorija vođenja, koja proizlazi iz situacije u kojoj se vođa nalazi i njegovo ponašanje ovisi o okolnostima. Također treba napomenuti da se vođa ne imenuje niti se bira. Vođom postaje onaj tko posjeduje tražene sposobnosti, a bez njih nema ni vođe.

     

Proces poboljšanja

Kaizen (kai = promjene ili ono što je dobro, zen = dobro) japanski je izraz za kontinuirano usavršavanje, poboljšanje, koji s jedne strane uključuje zaposlene (od radnika do menadžera), a s druge strane proizvodnju, u kojoj podrazumijeva pronalazak i eliminaciju grešaka u strojevima, ljudima i proizvodnim procesima. Kaizen je vrlo fokusiran proces poboljšanja kojemu je cilj poboljšanje od 20, 50 ili 90 posto u kratko vrijeme u uskom ciljanom području.1

      Uspjesi koje na taj način postižu japanska poduzeća rezultirali su time da su mnoga poduzeća u drugim zemljama počela preispitivati svoje pristupe proizvodnji i poslovanju uopće, što je i kod njih rezultiralo jakim interesom za kontinuirano unaprjeđivanje. Međutim, do toga može doći samo ako je okolina provodljiva za primjenu takvog pristupa.

Harmonija duha i tijela

      U odnosu na Japan, vodeće države Europe i SAD imaju mnogo veće prirodne resurse. One su, međutim, razvijale drukčije oblike organizacije poduzeća, zapostavljajući, sve do pojave protestantizma, duhovne, religijske i etičke elemente i njihov utjecaj na poslovno ponašanje ljudi. Etička i duhovna dimenzija u poslovanju suvremenog Japana očituje se u oblicima organizacije poduzeća kao što su zaibatsu, keiretsu, just in time, kaizen itd.

„Život je rast. Ako prestanemo rasti, tehnički i duhovno, mi smo mrtvi.

Umijeće mira je slavljenje spone neba, zemlje i čovječanstva.

Ono je sve što je istinski dobro i lijepo.“

Morihei Ueshiba

      Temeljna moralna načela, kao što su marljivost, discipliniranost, lojalnost, žrtvovanje pojedinca za gospodara, vježbanje duha i tijela itd. u Japanu su razvijena u vrijeme uspona samuraja.

      Ona su bila izraz feudalne strukture japanskog društva i tadašnjih ekonomskih i političkih odnosa. Moralna načela iz samurajskog kodeksa bušido danas su prihvatljiva i koriste se u samovođenju i borilačkim vještinama. Posebno je važna i prihvatljiva koncepcija o skladnom odnosu, harmoniji duha i tijela. Međutim, neka načela iz bušida (lojalnost iskazana samoubojstvom zbog neuspjeha itd.) nisu prihvatljiva za današnja kapitalističko društvo koje se zasniva na liberalnoj filozofskoj i političkoj tradiciji u politici te na kršćanstvu u religijskoj misli.

      Ali, možemo reći, svaki dobar vođa po načelima bušida, a i borilačke vještine aikido, trebao bi imati ova tri oblika: trokut - predstavlja izvor i stvaranje energije, krug - mirnoću i savršenstvo, kvadrat - stabilnost i kontrolu, tj. tijelo treba biti trokut, a um krug.